Obilježja suvremenih fotoaparata
![aparat5.jpg](sitebuildercontent/sitebuilderpictures/aparat5.jpg)
Digitalni fotoaparati: Konstrukcijski slični fotoaparatima s filmom,
ali prostor za film i transportni mehanizam zauzima elektroničko sklopovlje za elektronsku obradu slike. |
|
Suvremeni single lens reflex (SLR) fotoaparati s filmom
sastoje se od složenih elektroničkih i mehaničkih dijelova te vrlo precizne optike. |
|
Suvremeni fotoaparati
Najvažnija im je
zadaća pouzdan transport filma ― na prikazanom fotoaparatu tu funkciju, uz pokretanje zrcala, obavlja motor. Fotoaparati
s automatskim izoštravanjem zahtijevaju još složeniji sustav integracije mehaničkih, elektroničkih
i optičkih dijelova.
|
![aparat6.jpg](sitebuildercontent/sitebuilderpictures/aparat6.jpg)
jer je konstrukcija s nepomičnim fotosenzorom mnogo jednostavnija. Digitalni fotoaparati, međutim, imaju gotovo
sva ostala svojstva klasičnih modela.
Fotočipovi
![aparat7.jpg](sitebuildercontent/sitebuilderpictures/aparat7.jpg)
Serijsko očitavanje: Kako se naboji sele niz svaki red, senzor po
senzor, i potom ih se u slijedu očitava, brzina snimanja ograničena je tim procesom. |
|
Gotovo svi mikroprocesori i memorijski čipovi osjetljivi
su na svjetlost pa su zaštićeni svjetlonepropusnim kućištem. |
|
Senzorska tehnologija
U digitalnim
fotoaparatima rabi se nekoliko tipova CCD i CMOS uređaja i premda se oni ne razlikuju u temeljnom načelu rada, razlikuju
se načinom skupljanja uhvaćenih informacija. U CCD-ima se signal svakog senzora mora očitati serijski, jedan
za drugim.
Slika se, dakle, zapravo skenira
po cijeloj površini. Prije novog osvjetljavanja valja prikupiti sve podatke. CMOS uređaji su ožičeni drukčije:
svaki se senzorski element može očitavati zasebno ― kažemo da su adresabilni po x i y osi ― pa
do svakog stižemo zadajući njegove koordinate u mreži. Zbog tog se svojstva CMOS senzori mogu koristiti u različite
svrhe, ne samo za snimanje fotografija, nego i za mjerenje ekspozicije pa čak i autofokusiranje.
|
![aparat8.jpg](sitebuildercontent/sitebuilderpictures/aparat8.jpg)
Manja svestranost CCD-a nadoknađena je njihovom jednostavnošću, stoga i jeftinijom
proizvodnjom, ali i mnogo čistijim signalom koji se lakše obrađuje od onoga iz CMOS senzora. U digitalnim fotoaparatima
CMOS ima prednost jer radi na jedinstvenom, niskom naponu, dok CCD uređaji uvijek rabe više i promjenjive napone.
SAVJETI
Neoštrost |
|
![](http://www.iskon.hr/2005/03/01/0417007.17.jpg) |
Pokret aparata - Pokušavajući uhvatiti svjetlost na prašini
koju je podigla zebra u trku, aparat se malo pomaknuo, dajući slici neoštar izgled - najuočljiviji na najsvjetlijim
točkama zebrinih leđa i u travi. Ipak, neoštrost može ukazivati i na raspoloženje ili ozračje. |
|
Premda se većina problema s objektivom može
riješiti ili barem ublažiti odgovarajućim softverom, uvijek ih je bolje spriječiti nego liječiti |
|
Problem: Neoštrost
Slika je
neoštra, mutna ili nejasna. Kontrast nije jak, a svijetli dijelovi slike su razmazani.
Analiza
Mutnu
fotografiju, zasebno ili u kombinaciji, uzrokovat će prljavi objektiv ili filtar, loše izoštravanje, oštećena
optika, potresanje aparata ili pokret objekta koji snimamo.
Rješenje
Da biste poboljšali
izgled slike pomoću “Levels” ili “Curves” funkcija softvera za obradu slike, pojačajte kontrast.
Sliku će vjerojatno poboljšati i primjena filtra “Sharpen” ili “Unsharp Mask”. Subjekt se
može učiniti razmjerno oštrim ako se pozadina slike još više zamuti. Kako biste to postigli, odaberite
područje oko subjekta i primijenite filtar “Blur”.
Pokret aparata
Pokušavajući
uhvatiti svjetlost na prašini koju je podigla zebra u trku, aparat se malo pomaknuo, dajući slici neoštar izgled
― najuočljiviji na najsvjetlijim točkama zebrinih leđa i u travi. Ipak, neoštrost može ukazivati
na raspoloženje ili ozračje.
Kako izbjeći problem
Ako je potrebno, očistite objektiv
i filtar; aparat tijekom dugih ekspozicija ili pri uporabi teleobjektiva postavite na stativ; ako ga imate, upotrijebite objektiv
sa stabilizatorom slike.
|
Refleksije u objektivu |
|
![](http://www.iskon.hr/2005/03/01/0419007.17.jpg) |
Nezaklonjeno sunce u ovom kadru uzrok je refleksiji unutar objektiva,
koja stvara zabilježeno blještavilo. Primjenom položaja fotoaparata sunce smo mogli zakloniti stupom građevine,
ali propustivši malo njegova sjaja ukazali smo na blještavilo. |
|
Premda se većina problema s objektivom može
riješiti ili barem ublažiti odgovarajućim softverom, uvijek ih je bolje spriječiti nego liječiti. |
|
Problem: Refleksije u objektivu
Na slici se katkad vide svijetle mrlje,
katkad obrubljene bojama. Mrlje se mogu pojaviti zasebno ili u nizu, šireći se od točkastog izvora svjetlosti
u kadru. Katkad dio slike ispunjava svijetla mrlja nejasnih rubova.
Analiza
Do ovih problema najčešće
dolazi uslijed refleksija u objektivu. Zalutala svjetlost koja je iz jakog izvora ušla u objektiv u njemu se nekoliko
puta reflektirala i potom je zabilježena na filmu ili senzorom digitalnog fotoaparata.
Rješenje
Radeći
s digitalnom datotekom, male se mrlje svjetlosti mogu lako ukloniti kloniranjem ili preslikavanjem susjednih neoštećenih
područja slike. Veća područja zahvaćena refleksijom znatno je teže popraviti, jer ona pokrivaju značajan
dio slike, a ne sadrže informacije s kojima bi se moglo raditi.
Bljesak
Nezaklonjeno sunce u ovom
kadru uzrok je refleksiji unutar objektiva, koja stvara zabilježeno blještavilo. Promjenom položaja fotoaparata
sunce smo mogli zakloniti stupom građevine, ali propustivši malo njegova sjaja ukazali smo na blještavilo.
Neke od refleksija mogu se ukloniti, ali vjerojatno ne sve.
Kako izbjeći problem
Kako biste spriječili
da svjetlost dopire u rubna područja objektiva, primijenite odgovarajuće sjenilo, ali čak i tada izbjegavajte
usmjeravati objektiv prema jakim izvorima svjetlosti. Ako kadar zahtijeva da u njega uključite izvor svjetla, namjestite
mali otvor zaslona objektiva kako bi unutarnjih refleksija bilo što manje.
|
Crno nebo |
|
![](http://www.iskon.hr/2005/03/01/0421007.17.jpg) |
|
Premda se većina problema s objektivom može
riješiti ili barem ublažiti odgovarajućim softverom, uvijek ih je bolje spriječiti nego liječiti. |
|
Problem: Crno nebo
Plavo je nebo
postalo gotovo crno. Taj efekt rijetko izgleda realistično ili uvjerljivo.
Analiza
To je vjerojatno
rezultat kombinacije polarizacijskog filtra na objektivu i podekspozicije. Ona može uzrokovati nestanak sve ili gotovo
sve boje neba.ž
Rješenje
Najprije odaberite problematično područje neba, a zatim,
za rekonstrukciju boje, primijenite “Replace Color” u Photoshopu ili sličnoj aplikaciji. Najbolje je učiniti
niz manjih promjena, umjesto jedne velike odjednom. Provjerite da niste stvorili pojaseve ili umjetne granice u području
prelijevanja boja. Također, možete pokušati upotrijebiti sloj s prijelazom boje (vidi dolje).
Kako
izbjeći problem
Polarizacijski filtar nemojte postaviti tako da stvori najjače zatamnjenje: u tražilu
možda još uvijek vidite nebesko plavetnilo, ali medij fotoaparata možda nema dovoljno veliku osjetljivost da
prikaže boju ako je slika tada podeksponirana.
1. Izvorna fotografija (na gornjoj slici lijevo): Obično
nam nije potreban polarizacijski filtar da bismo naglasili boju neba u Keniji ― dapače, uz njegovu uporabu dio
neba nerijetko postane pretaman, kao u lijevom gornjem kutu ove snimke.
2. Gradient fill (na slici u sredini):
To ćete popraviti uklanjanjem tamnog gradijenta, ostavljajući ostatak slike netaknutim. Postupak traži gradijent
od prozirnog u neprozirno u smjeru suprotnom od zacrnjenja. Primijenjen je “Gradient Fill” iz crnoga u prozirno,
sa stavkom “Blend” postavljenom na “Screen”. Gradijent je podešavan sve dok tamni kut nije neutraliziran.
3- Ispravljanje neba (na slici desno): Kada je na sliku primijenjen novi sloj, pomno postavljen “Gradient
Fill” vratio je nebu prirodnu boju. Kad učinite prvi popravak, možda ustanovite da na snimci treba još
raditi ― primjerice, desni gornji kut može se učiniti pretamnim. U digitalnoj fotografiji lako je postići
savršenu ravnotežu tonova.
|
Tamni kutovi slike |
|
![](http://www.iskon.hr/2005/03/01/0423007.17.jpg) |
Zatamnjeni kutovi - Lako je previdjeti sjenilo koje smeta snimci. Sjene
u kutovimaprimijećene su tek nakon razvijanja filma. Mali otvori zaslona daju dublje, oštrije sjene. |
|
Premda se većina problema s objektivom može
riješiti ili barem ublažiti odgovarajućim softverom, uvijek ih je bolje spriječiti nego liječiti. |
|
Problem: Tamni kutovi slike
Kutovi
snimke su zasjenjeni ili zatamnjeni, s neoštrim, sve tamnijim rubovima. Drugim riječima, sredina snimke izgleda
znatno svjetlije od rubova.
Analiza
Za snimke zatamnjenih kutova prepoznatljivog oblika kažemo
da su vinjetirane. Do toga obično dolazi zbog filtra s predubokim prstenom na širokokutnom objektivu, zbog prevelikog
broja filtara ili zbog nepravilno postavljenog ili predubokog sjenila.
Rješenje
Kad su zahvaćena
mala područja, vinjetiranje se može popraviti kloniranjem susjednih dijelova snimke. Zacrnjenje se može popraviti
filtrima “Radial Graduate” ili “Gradient Fill” (vidi nasuprot) ― eksperimentirajte s različitim
vrijednostima zacrnjenja i neprozirnosti.
Zatamnjeni kutovi
Lako je previdjeti sjenilo koje smeta snimci.
Sjene u kutovima primijećene su tek nakon razvijanja filma. Mali otvori zaslona daju dublje, oštrije sjene.
Kako
izbjeći problem
Vinjetiranje je lako izbjeći pomnim odabirom kvalitetnih filtara i sjenila konstruiranih
za određeni objektiv. Gubitak svjetlosti kao optički nedostatak može se smanjiti, ali ne i u potpunosti ukloniti:
koristite manje otvore objektiva ili kvalitetnije objektive.
|
Loše makrosnimke |
|
![](http://www.iskon.hr/2005/03/01/0425007.17.jpg) |
Problem... |
|
Premda se većina problema s objektivom može
riješiti ili barem ublažiti odgovarajućim softverom, uvijek ih je bolje spriječiti nego liječiti. |
|
Problem: Loše makrosnimke
Slike
načinjene u makropodručju su neoštre i nedostaje im kontrasta.
Analiza
Objektivi su
najbolji na srednjim i velikim udaljenostima: podešenost za rad u makropodručju ovisi o izvedbi.
Rješenje
Nedovoljna oštrina fotografije može se popraviti primjenom filtra “Sharpness” ili “Unsharp
Mask”. Kontrast se može poboljšati postavkama “Levels” ili “Curves”. Kontrast pokušajte
popraviti mjestimičnim osvjetljavanjem. To će pojačati dojam oštrine bez unošenja vizualnog šuma.
Poboljšavanje makrosnimaka
Izvorna fotografija (gore) pokazuje svojstva nekvalitetne makrosnimke:
lošu oštrinu i slab kontrast. Primjena filtra “Unsharp Mask” i povećanje kontrasta znatno popravljaju
kakvoću snimke (dolje).
Kako izbjeći problem
Oštrinu će poboljšati mali otvori
zaslona. Izoštravajući i postavljajući zoom, pronaći ćete kombinaciju koja daje najbolje rezultate.
Alternativno rješenje je uporaba makroadaptera na objektivu. Djeluje kao povećalo, a može poboljšati ponašanje
objektiva u makropodručju.
|
Izobličenje slike |
|
![](http://www.iskon.hr/2005/03/01/0427007.17.jpg) |
Problem... |
|
Tko se bavi fotografiranjem građevina ili nekih
drugih arhitektonskih ili katkad prirodnih objekata, prije ili kasnije će se vjerojatno susresti s problemom izobličenja
slike. |
|
Problem
Kad rabite ekstremno širokokutni
objektiv ili objektiv koji stvara efekt “ribljeg oka”, ravne će se linije predmeta, npr. zidova građevina,
linija obzora ili linije interijera na snimci pokazati kao zakrivljene ili zavinute. Kod običnih objektiva ta se pojava
(nazvana distorzija), premda prisutna kod većine zoomova, obično ne primjećuje. Taj problem ne treba brkati
s problemom konvergirajućih vertikala.
Analiza
Distorzija je posljedica malenih razlika u povećanju
različitih dijelova slike. Objektivi koji konstrukcijski nisu simetrični (drugim riječima, elementi ispred
i iza zaslona objektiva nisu jednaki), osobito su skloni distorziji slike. Nesimetrična konstrukcija zoom-objektiva govori
da su joj i oni vrlo podložni.
Rješenje
Neke su korekcije moguće s pomoću softvera
za obradu fotografije, no mnogo je teže krivulje pretvoriti u ravne linije, negoli samo podešavati ravne linije.
Pokušajte s filtrom “Spherize”. Njegova primjena u Photoshopu nije osobito iskoristiva, no neki drugi softverski
paketi nude veću mogućnost kontrole i bolje izglede za ispravljanje distorzije. Distorziju možete pokušati
ispraviti slijedom filtara. najprije uporabite “Perspective Distorsion”, potom “Spherize”, a zatim
“Shear” . ili pak primijenite filtre samo na dijelove, a ne na cijelu fotografiju.
![](http://www.iskon.hr/2005/03/01/0428007.17.jpg) |
Kako izbjeći problem
Ravne linije,
poput obzora ili spoja dvaju zidova, nemojte smještati blizu ruba. Pri snimanju izbjegavajte ekstremne žarišne
duljine bilo ultraširoki ili ultradugački kraj zoom-objektiva. Objektiv podesite na žarišne duljine pri
kojima je distorzija najmanja, obično u sredini njegova raspona. Važne ravne linije smjestite u sredinu. Tamo je
distorzija obično najmanja.
|
Sadržaj preuzet iz knjige "Digitalna fotografija" (Tom Ang), © Dorling Kindersley 2002
|